Pustara

traži dalje ...

Pustara (Badlands, 1973), SAD, boja, 95 min, Badlands Company/Pressman-Williams, r. i sc.: Terrence Malick, df.: Tak Fujimoto, Stevan Larner i Brian Probyn, glazba: George Tipton, Gunild Keetman, Carl Orff (Musica poetica), Erik Satie (Trois morceaux en forme de poire), James Taylor, Nat ‘King’ Cole, Mickey and Sylvia, ul.: Martin Sheen (Kit), Sissy Spacek (Holly), Warren Oates (Hollyin otac), Ramon Bieri (Cato), Alan Vint (zamjenik šerifa), Gary Littlejohn (šerif), John Carter (bogataš), Terrence Malick (čovjek na vratima).

Petnaestogodišnja Holly kreće s deset godina starijim Kitom u pustolovinu pustarama Dakote i Montane nakon što je on ubio njezina oca. Zatim će ubiti još sedam ljudi i pustolovina će se završiti doživotnim zatvorom za nju i električnom stolicom za njega.

Središnji interes slobodne prerade sudbine Charlesa Starkweathera i Caril Fugate, koji su 1958. bezrazložno pobili jedanaest ljudi, oblikuje se napetošću Hollyina monotonog, distanciranog i izrazito neempatičnog pripovjednoga komentara i drastičnosti prikazanih zbivanja. Kitovo samosvjesno samooblikovanje u mitskog buntovnika, po uzoru na J. Deana, držanjem, gestama i izrazima lica, i Hollyina romantična idealizacija njihovih pothvata u skladu s usvojenim konvencijama tinejdžerskih časopisa i filmova, supostavljeni su realist. prikazu okoliša – praznih ulica zabačenoga gradića i prirode u kojoj se tijela njihovih žrtava, uokvirena nepreglednim prostranstvima, doimaju jednako prirodnima kao i mrtve životinje i srušena stabla. Takav postupak naglašava odsutnost kritičkog odmaka i procjene vlastitih postupaka, ali i nezainteresiranost okoline za njih. Opčinjen medijskim ikonama, Kit neprestano nastoji ostaviti svjedočanstvo o sebi – na gramofonskoj ploči, diktafonu, u Hollyinoj knjizi, u vremenskoj kapsuli u koju sprema svoje stvari, ostavljajući svoje tijelo znanosti, a ubojstva su tek jedan od načina dostizanja slave. Holly pak ubilačku pustolovinu doživljava kao ostvarenje film. bajke, zamjenu banalnosti provincijalne svakodnevice uzbudljivim doživljajima, odn. priliku da se istakne kao pratilja mitskog junaka. Oboje svoje ponašanje vide kao prihvatljiv način stjecanja društv. statusa, a ne kao pobunu protiv konvencija: bogataš je jedina osoba koja preživi susret s njima. Kao što izvedbe M. Sheena i S. Spacek iskazuju nerazrješivo proturječje likova (koji su psihološki uvjerljivi iako njihovi motivi ostaju potpuno nepronični), a besprijekorno ujednačena fotografija čak triju snimatelja pretvara naslov istodobno u denotativni iskaz i metaforički prikaz njihovih ličnosti, film u cjelini prikazuje sustave predstavljanja i tumačenja kao okvir djelovanja koji je podjednako pogodan za sasvim oprečne upotrebe.

T. Brlek

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Pustara. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.6.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/pustara>.