Sennett, Mack

Sennett, Mack (pr. ime Mikall odn. Michael Sinnott), amer. redatelj, producent, glumac i scenarist kan. podrijetla (Richmond, 1880 – Hollywood, 1960). Dijete irskih roditelja s kojima se 1897. preselio u SAD, gdje se zapošljava u čeličani. Želeći postati operni pjevač, 1902. dolazi u New York, gdje uz pomoć glumice M. Dressler dobiva angažman kao pjevač u zboru u brodvejskim mjuziklima i glumac u burleskama. Od 1908. radi u film. studiju Biograph, gdje ubrzo postaje jedan od vodećih glumaca te surađuje na scenarijima filmova D. W. Griffitha (npr. Usamljena vila, 1909; Telegrafistica iz Lonedalea, 1911). U Biographu se podrobno upoznaje s film. režijom i montažom, a 1912. suosniva kompaniju Keystone, čiji je gl. redatelj i supervizor produkcije te 1912–15. realizira preko 200 kratkometr. filmova, isključivo hiperkinetičkih komedija ugl. improviziranih na licu mjesta, presudno oslonjenih na tjelesni geg i montažno oblikovanje, čime inaugurira tzv. slapstick. Filmovi su imali tipizirane likove (igrali su ih glumci vodviljske i cirkuske provenijencije, a najveće zvijezde bili su M. Normand, F. Mace, F. Sterling i R. Arbuckle, dok je Ch. Chaplin u tom razdoblju stekao prvu afirmaciju) i krajnje jednostavnu, mehaničku radnju, kao izgovor za intenzivnu fizičku akciju, obično kaotičnu strku, jurnjavu i demoliranje, nadograđene trikovima poput ubrzanog, obrnutog i zaustavljenog pokreta. Takva larpurlartistička poetika povezana je s anarhoidno-satiričnim duhom sklonim apsurdu i nepriznavanju autoriteta, što se posebno ogledalo u redateljevu omiljenom skupnom liku – keystoneskim policajcima, kojima je ismijavao vlast (1915. promovira drugi omiljeni skupni lik – lijepe kupačice, kao iskaz sklonosti prema djevojačkoj erotičnosti). Keystone postaje 1915. dio kompanije Triangle, elementi neinhibiranosti u njegovim filmovima slabe te počinje s proizvodnjom »ublaženije« produkcije, npr. romantičnih komedija s G. Swanson. Od kraja 1910-ih S. radi za druge tvrtke i nezavisno, pol. 1920-ih surađuje s H. Langdonom i F. Caprom, no ne uspijeva konkurirati sofisticiranijoj poetici Chaplina i B. Keatona. Na filmu je aktivan do 1935., kad bankrotira i vraća se u Kanadu, a 1937. nagrađen je počasnim Oscarom. Utemeljitelj amer. film. burleske, autor prve amer. dugometr. komedije (Tilliena razorena romansa, 1914), zaslužan za otkriće mnogih glum. zvijezda, vrstan poznavatelj film. medija, miljenik nadrealista, S. je jedna od najznačajnijih osobnosti nij. filma.

D. Radić