Sirk, Douglas

traži dalje ...

Sirk, Douglas (pr. ime Claus Detlev Sirk), njemačko-amer. redatelj dan. podrijetla (Hamburg, 1897 – Lugano, 1987). Studirao pravo, filozofiju i povijest umjetnosti, od 1923. uspješno režira u kazalištu pod germaniziranim imenom Detlef Sierck. Ljevičarske orijentacije, 1934. prelazi na film, jer je zbog usmjerenosti na međunar. tržište taj medij isprva bio pod slabijom kontrolom nacista. Dugometr. prvijenac, komediju Bilo je to u travnju, režira 1935. u dvama verzijama – na niz. (suredatelj J. van Tol) i na njem. jeziku. Povjesničari filma izdvajaju melodramu Završni akord (1936), u kojoj se već može zamijetiti prepoznatljiv vizualno bogat stil precizne mizanscene, pokreta kamere i montaže, s izrazitom ritmičnošću i funkcionalnim tempom, dok melodrame Prema novim obalama i Habanera (obje 1937), s glumicom Z. Leander, ispunjavaju težnje studija UFA za stvaranjem »nove M. Dietrich«. Suprug Židovke, 1937. napušta Njemačku te u Nizozemskoj režira krim. film Boefje (1939), potom odlazi u SAD gdje uzima ime D. Sirk. Do pol. 1950-ih uspješno se okušava u raznim žanrovima – drami (Ljetna oluja, 1944., prema Čehovu), pustolovnom filmu (Skandal u Parizu, 1946., o pustolovu Vidocqu), trileru (Namamljeni, 1947), mjuziklu (Je li netko vidio moju curu?, 1952), komediji (Odvedi me u grad, 1953) i vesternu (Taza, Cochiseov sin, 1954). Najcjenjenije su mu melodrame za studio Universal: Sve što želim (1953), Veličanstvena opsesija (1954., remake istoimenog filma J. M. Stahla iz 1935), → Sve što nebo dopušta, Uvijek postoji sutra (1956), Zapisano na vjetru (1957), → Potamnjeli anđeli, Doba ljubavi i doba smrti (1958), prema romanu E. M. Remarquea, → Imitacija života. U njima razrađuje red. prosede iz njem. melodrama, a neke su snimljene u iznimno dojmljivoj kolor-tehnici (od 1953. uspješno surađuje sa snimateljem R. Mettyjem). Povukavši se 1959., vratio se u Njemačku, gdje se ugl. bavio kaz. režijom i pedagoškim radom, iako je režirao nekoliko kratkih filmova. Često stvarajući na temelju psihološki i narativno izrazito klišeiziranih scenarija, stilskom je virtuoznošću utjecao na kasnije redatelje, za što je publicističkim i redateljskim radom uvelike zaslužan R. W. Fassbinder (o Sirku je objavio i knjigu Imitacija života), a zbog usmjerenosti melodrama na ženski dio tržišta Sirkov je opus i predmet zanimanja feminističke kritike. Ostali važniji filmovi: Djevojka iz Moorhofa (1935), Stupovi društva (1935), Dvorski koncert (1936), Spavaj ljubavi (1948), Vikend s ocem (1951), Srest ćemo se na sajmu (1952), Borbena himna (1957), Interludij (1957).

N. Gilić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Sirk, Douglas. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.5.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/sirk-douglas>.