Sjöström, Victor

Sjöström, Victor, šved. redatelj, scenarist i glumac (Stockholm, 1879 – Stockholm, 1960). Studirao na Sveučilištu u Uppsali, od 1896. glumi u kazalištu, a od 1912. i na filmu (od 1913. i režira). Prvi velik uspjeh postiže socijalnokritičkim filmom → Ingeborg Holm u kojemu inovativno rabi dubinske kadrove, da bi u daljnjim djelima izgradio red. stil zasnovan na film. parafraziranju duha epske naracije te vizualno impresivnim eksterijerima u kojima je priroda dramaturški i psihol. element odn. komentar ljudskih postupaka i odnosa. Terje Vigen (1917), prema poemi H. Ibsena, odlikuje se sugestivnim snimkama olujnog mora, a teme gubitka, oprosta i duhovne regeneracije nastavljaju i Cura s velikog tresetišta (1917), o seoskoj djevojci s izvanbračnim djetetom, Ingmarovi sinovi (1919), o starcu koji odlazi na nebo savjetovati se o obiteljskim problemima, potom → Berg Ejvind i njegova žena te → Fantomska kočija koja, iako netipična zbog odsutnosti prirode, karakteristično oslikava psihol. stanja osvjetljenjem i slikovnim kompozicijama. Od 1923. u Hollywoodu, ističe se ekranizacijom romana N. Hawthornea Grimizno slovo (1926) te filmom → Vjetar, u kojemu ponovno priroda retorički nadgrađuje dram. sukobe. Po povratku u Švedsku režira još nekoliko filmova, dok posljednje red. ostvarenje, kostimirani film Pod svečanim plaštom (1937), snima u Vel. Britaniji. Potom se posvećuje film. i kaz. glumi. Osobito je zapažena njegova posljednja film. uloga, majstorska kreacija lika starog profesora prisiljenog na suočavanje s vlastitim egoizmom i osjećajem životnog poraza u → Divljim jagodama. Značajan je po integriranju pejsaža u radnju, pri čemu očituje i sklonost prema mističnom oslikavanju snage prirode te po inovativnoj uporabi dubinske mizanscene u svrhu dočaravanja složenijih psihol. odnosa, po diskretnom upozoravanju na alternativna stanja svijesti, i gotovo ritualnom ritmu (koji majstorski gradira), čime je utjecao na pojedine tendencije u nij. filmu općenito, na šved. film u cjelini, te konkretno na rano razdoblje stvaralaštva I. Bergmana. Ostali važniji filmovi: Karin, Ingmarova kći (1920), Onaj kojega su tresnuli (1924), Toranj laži (1925), Božanstvena žena (1928), Markurellovi iz Wadköpinga (1931).

B. Kragić