Velika pljačka vlaka

Velika pljačka vlaka (The Great Train Robbery, 1903), SAD, c/b (postoje ručno bojene verzije), oko 12 min, nijemi, Edison Manufacturing Company, r., sc. i montaža: Edwin S. Porter, prema priči S. Marblea, df.: E. S. Porter, Blair Smith, ul.: G. M. Anderson (vođa bandita/ubijeni putnik/plesač), George Barnes (bandit koji puca u publiku), A. C. Abadie (šerif), Mary Snow (djevojčica).

Skupina bandita na Divljem zapadu onemogućava telegrafista na željezničkoj stanici i potom opljačka vlak, ubivši pritom jednog putnika. Dok razbojnici bježe na konjima, djevojčica odvezuje telegrafista koji diže uzbunu. Potjera kreće za banditima.

Često pogrešno navođena kao prvi vestern u povijesti žanra, Velika pljačka vlaka po nekim povjesničarima zapravo uopće nije (primarno) vestern nego krim. film, odn. tzv. film potjere ili izdanak u ono doba popularna »željezničkog« filma (i sam Porter svojim je prvim vesternom smatrao Život kauboja iz 1906). S obzirom na načelno neupitnu vesternsku ikonografiju te činjenicu da su i onodobni kritičari u filmu prepoznali temeljno ostvarenje žanra vesterna, takvi se stavovi ipak čine pretjeranima. Povijesno, film je najznačajniji po tzv. kontinuiranoj montaži, odn. po čvršćoj narativnoj povezanosti scena/tabloa koje su dotad ugl. tretirali kao posve samostalne narativne cjeline. Također se vrlo umješno rabi paralelna montaža, u jednom tablou zabilježena je i kratka, ali znakovita panorama, a film završava metatekstualnim polukrupnim kadrom bandita koji puca u publiku (taj se kadar po volji prikazivača mogao staviti i na početak filma). Velika pljačka vlaka značajna je i po iznimnom komerc. odjeku koji je omogućio inauguriranje prvih specijaliziranih kina, nickelodeona.

D. Radić