W. R. Misterije organizma

W. R. Misterije organizma (1971), Jugoslavija/SR Njemačka, boja, c/b, 85 min, Neoplanta/Telepool, r. i sc.: Dušan Makavejev, df.: Pega Popović, Aleksandar Petković, glazba: Bojana Marijan, ul.: Milena Dravić (Milena), Jagoda Kaloper (Jagoda), Ivica Vidović (Vladimir Ilič), Zoran Radmilović (Radmilović), Miodrag Andrić (vojnik JNA), Tuli Kupferberg (njujorški gerilac). U dok. dijelovima sudjeluju Jackie Curtis, Betty Dodson, Nancy Godfrey.

Mlada jugoslav. komunistkinja Milena, slijedeći ideje psihoanalitičara, seksologa i bivšeg marksista Wilhelma Reicha, pokušava osvijestiti svoju okolinu objašnjavajući da klasna revolucija istovremeno mora biti i seksualna. Dok njezina prijateljica Jagoda postavke o slobodnoj ljubavi primjenjuje u praksi, Milena se zaljubljuje u sovj. umj. klizača Vladimira Iliča. Prethodeći igr. dijelu filma, odn. usporedno s njim, odvijaju se dok. segmenti o W. Reichu i suvr. amer. seksualnoj (i umj.) praksi.

U ovomu, svojemu najpoznatijem ostvarenju, Makavejev je do vrhunca doveo koncept kolažnog filma s esejističkim natruhama. U SFRJ 15 godina zabranjen za javno prikazivanje, film je u svijetu nagrađen nizom priznanja (nagrada Interfilm i nagrada međunar. kritike u Berlinu, Nagrada »Luis Buñuel« u Cannesu) i ponajviše pridonio autorovu kultnom statusu. Polazeći ugl. od amer. razdoblja djelovanja W. Reicha, Makavejev je razigrano-ironičnim, strukturalno anarhoidnim i citatnim načinom tematizirao rigidnost komun. režima odn. konzervativnost navodno progresivnih socijal. društava (povlačeći i paralelu između fašizma i komunizma), drž. nasrtaje na individualne slobode te militantnost, rasizam i konzumerizam kao bitne sastojke suvr. amer. društva, a ponajviše seks i seksualni užitak kao ključnu dimenziju življenja. Osim što slavi seks, film prikazuje i njegove bizarne izvedbe te ga povezuje i s nasiljem. U liku Milene zastupljena su i feministička stajališta povezana s psihoanalizom i marksizmom, dok se struktura u cjelini umnogome oslanja na iskustvo tzv. povijesne, posebice sovj., avangarde, a sam film ulazi među najintrigantnija ostvarenja završnog razdoblja zvučnofilm. modernizma.

D. Radić