Život i smrt pukovnika Blimpa

Život i smrt pukovnika Blimpa (The Life and Death of Colonel Blimp, 1943), Vel. Britanija, boja, 163 min, Independent producers/Archers, r. i sc.: Michael Powell, Emeric Pressburger, df.: Georges Périnal, glazba: Alan Gray, Felix Mendelhsson-Bartholdy, Jacques Offenbach, Ambroise Thomas, sgf.: Alfred Junge, ul.: Anton Walbrook (Theo Kretschmar-Schuldorff), Roger Livesey (Clive Candy), James McKechnie (Spud Wilson), Deborah Kerr (Edith Hunter/Barbara Wynne/Angela »Johnny« Cannon), Neville Mapp (Stuffy Graves), Vincent Holman (Club Porter kao starac), David Hutcheson (»Happy« Hopwell), Spencer Trevor (Period Blimp), Ronald Culver (T. H. Betteridge), James Knight (Club Porter kao mladić).

U parnoj kupelji umirovljeni general Clive Candy prisjeća se svojeg života: kao veteran Burskoga rata našao se u Berlinu, gdje se sukobio u dvoboju s njem. časnikom Theom Kretschmar-Schuldorffom. Oni se, međutim, sprijateljuju, a to prijateljstvo preživljava i zainteresiranost obojice za Edith, kao i I. svj. rat.

Ispripovijedan u obliku duge retrospekcije, film združivanjem ostarjela protagonista i mladog Wilsona u okvirnoj priči sugerira cikličnu strukturu u kojoj se riječ smrt iz naslova može shvatiti i kao ponovno rođenje (što podcrtava i junakovo mladenačko uznemiravanje staroga generala na početku retrospekcije). Zasnovan na karikiranom liku tipičnog brit. časnika iz karikatura Davida Lowa, protagonist se razvija iz impulzivna mladića u kruta starca, koji ipak uviđa značenje prijateljstva i ljubavi. Pojava D. Kerr u ulogama triju različitih likova, u koje se, u različitim trenutcima, protagonist zaljubljuje, ali ih i gubi, također pridonosi dojmu cirkularnosti, stalnog vraćanja i varijacija istoga, simbolizirajući junakove neostvarene životne prilike, što filmu daje i patos naglašen junakovim prigušivanjem emocija, a što rezultira njegovom nesvjesnošću vlastitih strasti. U tom smislu film je i slojevita kritika obrazaca ponašanja brit. visokih klasa, satirizira ideal ratništva, predstavljajući ga podložnom koroziji zbog društv. prilika i pokazujući kako rigidnost i ritualiziranost vojnih pravila olakšavaju izbijanje rata. Izdvajajući se time iz matrice propagandnih ratnih filmova, djelo je u razdoblju vrhunca II. svj. rata pružalo iznimku i gl. temom – prijateljstva brit. i njem. časnika, zbog čega je izazvalo nezadovoljstvo W. Churchilla i vojnog vrha, koji su nastojali spriječiti produkciju, a potom i na gotovo godinu dana onemogućili izvoz filma iz Vel. Britanije.

B. Kragić