Heimat

Heimat (1984), SR Njemačka, boja, c/b, 940min, Edgar Reitz Filmproduktion/WDR/SFB, r.: Edgar Reitz, sc.: E. Reitz, Peter Steinbach, df.: Gernot Roll, glazba: Nikos Mamangakis, ul.: Marita Breuer (Maria), Dieter Schaad (Paul), Michael Lesch (Paul), Eva Maria Bayerwaltes, Karin Kienzler, Rüdiger Weigang, Karin Rasenack, Gertrud Bredel, Willi Burger, Gudrun Landgrebe, Matias Kniesbeck, Michael Kausch, Jörg Richter, Peter Harting, Jörg Hube.

Po završetku I. svj. rata Paul se vraća kući iz franc. zarobljeništva te se oženi gradonačelnikovom kćeri Marijom, s kojom dobije dva sina. Jednog dana Paul nestaje. U međuvremenu na vlast dolaze nacisti. Usamljena Maria stupa u ljubavnu vezu s inženjerom Ottom s kojim dobije sina Hermanna. Paul iznenada šalje pismo iz Amerike, gdje je postao uspješan poduzetnik. Po završetku II. svj. rata Paul se vraća, ali Maria je distancirana. Njihovi sinovi Anton i Ernst započinju svoje samostalne živote, dok Hermann postaje prvi član obitelji koji polazi gimnaziju te se zaljubi u 11 godina stariju Klärchen.

Prikazivana i u kinima (u dva dijela) i na televiziji (11 epizoda), ova obiteljska saga naslovom i strukturom evocira njem. domovinske filmove tzv. Heimatfilme (u jednoj sceni likovi gledaju film Heimat C. Froelicha iz 1938), koji su sami dio istoimenih antimodernističkih tendencija u njem. kulturi XX. st. Isprva oznaka za ruralnu romantičarsku reakciju na industrijalizaciju, pojam Heimat uklopljen je za nacizma u vladajuću idelogiju postavši sinonim za povezanost rase (krvi) i tla, da bi nakon 1945. poprimio značenje iskustva poraza i gubitka. Dovodeći do vrhunca i pozitivne i negativne konotacije pojma, Reitz (1932) detaljno prikazuje provincijski život u razdoblju 1919–82; oslanja se na brojne kadrove pejsaža i ljudi u svakidašnjim fiz. poslovima i događajima (često bez dijaloga) pa je film tumačen i kao igranofilm. doprinos tzv. povijesti svakodnevice. Idilične značajke, razvidne i u kompozicijama kadra po uzoru na niz. slikarstvo XVII. st. kontrapunktira razotkrivanjem konformizma, ograničenosti i nesnošljivosti, a na složenost pojma Heimat upućuje i stalnom napetošću između motiva čežnje za odlaskom i nostalgije za domom. Djelo je u Njemačkoj postiglo izniman uspjeh te je popraćeno pohvalama eur. kritike, ali je u SAD-u kritizirano Reitzovo zanemarivanje holokausta (film je po redateljevim riječima nastao kao reakcija na amer. tv seriju Holokaust iz 1979) u korist oslikavanja posebnosti provincijskog života. Reitz je režirao i nastavak (u trajanju od 26 sati) Heimat 2 (1992).

B. Kragić