Korda, Alexander

traži dalje ...

Korda, Alexander (pr. ime Sándor Kellner), brit. producent i redatelj mađarsko-žid. podrijetla (Pusztatúrpásztó, 1893 – London, 1956). Isprva novinar, 1912. suosnivač i ured. film. časopisa Pesti Mozi. Režirajući od 1914., do polit. prevrata 1919. snimio je 24 filma. Napustivši Mađarsku, režira u Beču, Berlinu te Hollywoodu (1927–30). Nakon kraćeg boravka u Francuskoj, nastanjuje se 1931. u Vel. Britaniji, gdje osniva tvrtku London Film (1932) te se nameće kao dominantna osobnost i pokretač revitalizacije brit. kinematografije u koju uvodi značajke holivudskoga studijskog sustava i težnju prema spektakularnim projektima (surađujući s braćom, scenografom Vincentom K. i redateljem Zoltánom K., te scenaristom L. Biróom). Prvi veliki uspjeh postiže Privatnim životom Henrika VIII. (1933., nominacija za Oscara za najbolji film), u kojemu uspjelo spaja raskošne i intimističke sastavnice. Eksploatirajući brit. afinitet prema nac. povijesti, nostalgiju za razdobljem svj. prevlasti i status kolonijalne sile, K. ugl. producira pov. filmove (Vatra nad Engleskom W. K. Howarda, 1937) te inaugurira podžanr tzv. imperijalnih filmova (npr. Bubanj, 1938. i Četiri pera, 1939., oba Z. Korde), a ističe se i iskorakom u znanstv. fantastiku (Ono što će doći W. C. Menziesa, 1936). Režira rjeđe (npr. Rembrandt, 1937), a sve veći troškovi skupih projekata dovode ga u financijske probleme pa 1939. raspušta tvrtku te raskošnu bajku Bagdadski lopov (M. Powell, L. Berger, T. Whelan, 1940) dovršava u Hollywoodu. Nakon uspjeha romantične pov. melodrame patriotskih tonova Lady Hamilton (1942), kao prvi sineast dobiva vitešku titulu (Sir), a 1946. obnavlja London Film. Iako režira još samo Idealnog supruga (1947), vraća utjecaj producirajući projekte C. Reeda (→ Pali idol; → Treći čovjek; Prognan na otoke, 1951), A. Asquitha (Mladi Winslow, 1948), M. Powella i E. Pressburgera (Hoffmannove priče, 1951), D. Leana (Brži od zvuka, 1952; Hobsonov izbor, 1954), L. Oliviera (Rikard III., 1955). Zaslužan je i za glum. karijere svojih supruga – Maríje Corde i Merle Oberon, a bio je i jedan od osnivača Britanske film. akademije 1947. Ostali važniji filmovi (kao redatelj): Privatni život Helene Trojanske (1927), Marius (1931); (kao producent): Katarina Velika (P. Czinner, 1934), Crveni cvijet (H. Young, 1935), Duh putuje na Zapad (R. Clair, 1935), Gonič slonova (R. J. Flaherty, Z. Korda, 1937), → Biti ili ne biti, Knjiga o džungli (Z. Korda, 1942), Ana Karenjina (J. Duvivier, 1948).

D. Primorac

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Korda, Alexander. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.6.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/korda-alexander>.