Lumet, Sidney

traži dalje ...

Lumet, Sidney, amer. redatelj i producent (Philadelphia, 1924 – New York, 2011). Sin žid. glumca B. Lumeta i plesačice E. Wermus, od djetinjstva glumi u kazalištu i na radiju, a pojavljuje se i na filmu. Studirao na Sveučilištu Columbia, po povratku iz II. svj. rata osniva kaz. trupu na off-Broadwayu (s Y. Brynnerom, E. Wallachom i dr.). Od poč. 1950-ih sa sve većim uspjehom režira na TV, od 1955. u kazalištu, na filmu zapaženo debitira s → Dvanaest gnjevnih ljudi. Sklon je adaptacijama kaz. djela, npr. Zmijska koža (1960), prema T. Williamsu, i Dugo putovanje u noć (1961), prema E. O’Neilleu, iako bogata kaz. i tv iskustva opterećuju neka njegova ostvarenja. Unatoč solidnim djelima, kao što su Brdo (1965) i Sastanak (1969), prvi veliki uspjeh nakon poč. 1960-ih postiže filmom Serpico (1973), dojmljivom krim. dramom o policajcu (A. Pacino) koji se bori protiv korupcije. Podjednako je cijenjena i modernistička krim. drama Pasje popodne (1975), također s A. Pacinom, a film TV-mreža (1976), kritički prikaz medijske industrije, osvaja četiri Oscara (uz nominacije za film i režiju). Autor više vrsnih ostvarenja, često upadljiva lijevo-liberalnog nagnuća, ne uspijeva uvijek zadržati njihovu visoku razinu jer balansira između pokušaja zadovoljavanja publike, društv. angažmana i usvajanja stilskih utjecaja eur. filma. Često obrađuje teme u središtu pozornosti amer. društva pa zbog umj. vrijednosti i medijske atraktivnosti filmova povremeno dospijeva u središte zanimanja film. javnosti. Ostali važniji filmovi: Pogled s mosta (1962), Kritična točka (1964), Čovjek iz zalagaonice (1965), Ubojstvo u Orijent-ekspresu (1974), Presuda (1982), Jutro poslije (1986), U stalnom bijegu (1988), Noć pada na Manhattan (1997), Gloria (1999).

N. Gilić

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Lumet, Sidney. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.5.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/lumet-sidney>.