Simović, Tomislav (Tomica)

Simović, Tomislav (Tomica), hrv. skladatelj (Zagreb, 1931). Učio kontrabas i glasovir, studirao povijest umjetnosti. Uz scensku glazbu, balete, orkestralna i komorna djela, napisao je glazbu za 175 anim., 70 dok., 27 igr. i 23 namjenska filma. Najplodniji je skladatelj hrv. kinematografije, a kao dugotrajni suradnik Zagreb filma specijalizirao se za anim. filmove, u kojima razvija složeni glazb. jezik često uključujući elemente jazza. Majstor je mickey-mousinga, glazb. opisa i bliske sinkronizacije glazbe sa slikom, a povremeno razvija i lajtmotivički rad. Način skladanja za anim. filmove vidljiv je i u igr. filmovima, posebice dječje tematike, npr. → Imam 2 mame i 2 tate. Iako jazzističku orijentaciju prenosi i u igr. filmove dram. sadržaja (→ Kuća), jazzom se najviše služi u anim. filmu (npr. Klizi puzi Z. Grgića, 1969). Autor je glazbe prvih 25 epizoda (izuzev prve epizode) serije → Profesor Baltazar. Ostali važniji (anim.) filmovi: Abra kadabra (D. Vukotić, 1957), Veliki strah (D. Vukotić, 1958), Igra (D. Vukotić, 1961), → Surogat, Astronaut (D. Vukotić, 1962), Bez naslova (B. Dovniković, 1964), I videl sem daljine meglene i kalne (Z. Bourek, 1964), Posjet iz svemira (Z. Grgić, 1964), Truba (A. Zaninović, 1964), Elegija (N. Dragić, 1965), Zid (1965), Krotitelj divljih konja (N. Dragić, 1966), Kapetan Arbanas Marko (Z. Bourek, 1967), → Krek, Možda Diogen (N. Dragić, 1968), Mrlja na savjesti (D. Vukotić, 1968), Opera cordis (D. Vukotić, 1968), → Idu dani, Ars gratia artis (D. Vukotić, 1970), Scabies (Z. Grgić, 1970), Vatrogasci (V. Mimica, 1971), Dnevnik (N. Dragić, 1974), Tup-tup (N. Dragić, 1974), Sedam plamenčića (P. Štalter, 1975), Trio (Z. Grgić, 1975), Dva cilindra (P. Štalter, 1978), Riblje oko (J. Marušić, 1980), Allegro vivace (Z. Lončarić i A. Zaninović, 1983), Ogledalce (P. Štalter, 1985), Slike iz sjećanja (N. Dragić, 1989).

I. Paulus