Keaton, Buster

traži dalje ...

Keaton, Buster (pr. ime Joseph Francis K.), amer. glumac, redatelj, scenarist i producent (Piqua, Kansas, 1895 – Hollywood, 1966). Od treće godine nastupa s roditeljima u trupi putujućih komičara akrobata (The Three Keatons); nadimak Buster navodno potječe od opsjenara Harryja Houdinija. Zarana stečenih akrobatskih sposobnosti, ubrzo nastupa u vodviljima, gdje 1916. postiže velike uspjehe, ali, privučen visokim honorarima, već 1917. prelazi na film. Isprva glumi druge gl. uloge u kratkometr. komedijama s Fattyjem Arbuckleom, početno snimanima u New Yorku, a nakon kraćeg služenja u vojsci (I. svj. rat) definitivno odlazi u Hollywood gdje od 1919. tumači sve veće uloge u produkciji Josepha M. Schencka, kao zvijezda prvi put u filmu Tupoglavac (1920). Schenckova tvrtka 1921. mijenja ime u Buster Keaton Productions, a od 1923., već iznimno popularan kao komičar koji se nikada ne smije, počinje snimati cjelovečernje filmove (nakon 36 kratkometražnih). Oni mu donose svj. slavu, a ukupno ih je 12, od kojih je mnogima i (su)redatelj te (su)scenarist: Tri doba (1923., suredatelj E. Cline), Naše gostoprimstvo (1924., suredatelj John G. Blystone), Sherlock Jr. (1924), → Navigator, Sedam sreća (1925), Naprijed na Zapad! (1925), Buster, boksački šampion (1926), → General, Koledž (1927., suredatelj James W. Horne), Steamboat Bill (1928., suredatelj Ch. Reisner), Snimatelj (1928., suredatelj E. Sedgwick), Nagla ženidba (1929., suredatelj E. Sedgwick). Zbog njegove dominirajuće pojave, u mnogim se zemljama naslovi tih filmova mijenjaju i u njih stavlja ime Buster. Razdoblje prijelaza na zv. film označava nagli pad u njegovoj karijeri: još potkraj nij. filma potpisuje ugovor sa studijom MGM koji ga je lišio nadzora nad filmovima, sve skloniji alkoholizmu, oštećena tjelesnog i psih. zdravlja, nije u stanju asimilirati poetiku zv. filma te mu popularnost opada. Ipak, radi ugl. bez prekida, i kao gegmen, nastupa sveukupno u 30 kratkometr. i 38 dugometr. zv. filmova, ali pretežito u beznačajnijim djelima ili manjim ulogama. Veću pozornost ponovno privlači nastupajući od 1947. u pariškom cirkusu Medrano, potom epizodama koje mu dodjeljuju B. Wilder (→ Bulevar sumraka) i Ch. Chaplin (Svjetla pozornice, 1952), kao i nastupima na televiziji. Uz Chaplina najznačajnija osobnost amer. nij. komedije (burleske odn. slapsticka), K. je razvio osobni stil zasnovan na razradi tzv. mehaničkog slapsticka, odn. prvih takvih filmova u kojima se gomilaju »fizičke dosjetke«, gegovi u svezi s nekom akcijom, a odgovaraju glumcu akrobatskih sposobnosti (sam je izvodio i riskantne zadatke zbog čega se nekoliko puta teže ozlijedio). Te radnje obogaćuje kreacijom pomalo ekscentrične osobnosti, posebno svojom ozbiljnošću i pribranošću; najčešće tek u drugoj pol. filma, kada prevladava početnu pasivnost i doživljava stanovit preobražaj, pokazuje veće uzbuđenje. Takav lik uvijek, neovisno o mjestu i vremenu radnje, svjedoči o suvr. mentalitetu i svijetu uopće: radnja filma gotovo je uvijek vezana uz strojeve koji znaju dobiti i antropomorfne značajke, to više što ih sam lik Bustera upravo svojom ozbiljnošću i smirenom praktičnošću afirmira kao čovjeku djelomice ravnopravne, zbog čega se u pojedinim segmentima filmova relativiziraju ustaljene predožbe o ljudskom biću i njegovo se postojanje počinje činiti apsurdnim. Zbog pojednostavljenosti glum. izraza, K. je radi tvorbe gega i razvijanja radnje i lika veću pozornost nego ostali autori slapsticka poklanjao vožnjama i panoramama, kompoziciji kadra, osvjetljenju i montaži. Smatran »najameričkijim« od komičara slapsticka, za razliku od »univerzalnijeg« Chaplina, oduševljavao je široki krug avangardista (L. Buñuela, R. Claira), poslije J. Tatija, a i Samuela Becketta, koji se, prema vlastitoj izjavi, nadahnuo njegovom poetikom za svoje drame i s kojim je surađivao, kao glumac, na krakometr. eksp. filmu Film (A. Schneider, 1965) za koji je Beckett napisao scenarij. Najčešći je koredatelj Keatonovih filmova bio Eddie Cline (1892–1961). Ostali važniji filmovi: Tjedan (1920), Električna kuća (1921), Čamac (1921), Policajci (1922), Balunatik (1923) – svi u korežiji s E. Clineom, Smiješne su se stvari dogodile na putu za Forum (R. Lester, 1966).

A. Peterlić

 

ilustracija
Buster KEATON i Kathryn McGuire u filmu Sherlock, Jr. (1924) B. Keatona

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Keaton, Buster. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.5.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/keaton-buster>.